

Pregled i hronologija delimično uspostavljeni prema fotodokumentaciji, pozivnicama i
novinskim člancima, pismima, i drugoj građi sačuvanoj u arhivu i domu Stevana Kragujevića, kao i na osnovu
nekadašnjih i novijih informacija iz knjiga, časopisa, štampe i medija.
•
Izložba “Stevan Kragujević, jedan senćanski hroničar i svetlopisac”, Muzeju grada Sente, 20. maj 2022.
• Pet godina “Kola” - izložba fotografija 15. maj 1953.
• Prva samostalna izložba - 100 fotografija Stevana Kragujevića 1956.
• Druga izložba, Kikinda, 11-19. maj 1957.
• Treća međunarodna izložba fotografija, Beograd, 1956.
• Prva savezna izložba fotoreportera Jugoslavije, Zagreb, 1957.
• Тito, četrdeset godina na čelu Partije, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 23. maj 1977.
• Tito i pioniri - Izložba povodom Titovih jubileja i godišnjice oslobođenja Sente 8. oktobra 1977.
• YU PRESS FOTO, Beograd, izložba sedamdesetih
• Salon fotografije, Beograd, sedamdesetih
• Tito i pioniri. Temerin, 1978.
• Tito i pioniri. Novi Sad, 1980.
• Titi i pioniri. Izložba u Domu pionira Beograda, 1981.
• Tito i pioniri. Pedagoški muzej u Beogradu, 1981.
• Sajam knjiga, Beograd, 1981.
• BEFU, Prvo svetsko bijenale fotografije u Beogradu, 19. oktobar – 2. novembar 1985.
• 100 fotografija sa Tise, Senta, 7. juli 1984.
• Izložba posvećena Ivi Andriću, Biblioteka grada Beograda, 1984.
• Izložba, Politika, Povodom jubileja 80 godina Politike, 1984.
• Tito i pioniri, Osnovna škola “Jovan Popović”, Čoka, 6. oktobar 1984.
• Retrospektivna izložba fotografija i fotoreportaža Stevana Kragujevića, Senta, 1994.
• Senta koje više nema. Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 22. mart-14. april 1996.
• Izložba povodom promocije fotomonografije Kragujević. Senta, 1998.
• Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 9. mart 2000.
• Rana izložba
• POSHUMNO
• Izložbe povodom monografije „Prostor večnosti“ 16. april Senta, 22. april Beograd 30. april, Novi Sad, 2003.
• Tanjug Foto, 2003.
• Vek Politike, 1904-2004.
• Studentski bunt ’68, Izložba fotografija, knjiga i dokumenata
• Osnivanje Legata porodice Kragujević, Istorijski arhiv Beograda, 16. septembar 2010.
• Njujorška filharmonija u Beogradu, Sava centar, 24. oktobar 2010.
• Izložba – Slobodan Marković (Libero Markoni). Narodna biblioteka Srbije, 20. 09.-20. 11. 2011.
• Dani sećanja – Spomen izložba, Senta, 17. april 2012.
• “Čuvari uspomena i svedoci istorije”. Promocija monografije Darka Dozeta
• Muzej istorije Jugoslavije 1. april 2015., svečanost i konferencija za štampu
• TV INTERVUJI
• Kamenko Katić, TV Beograd, emitovano 12. juna 1996. na Drugom programu RTS
• Portret Stevana Kragujevića: Razgovor s povodom.
• Dva portreta
Izložba “Stevan Kragujević, jedan senćanski hroničar i svetlopisac”, Muzeju grada Sente, 20. maj 2022.
Povodom
veka od rođenja i dvadeset godina od smrti Stevana
Kragujevića, u Muzeju grada Sente otvorena je
20. maja 2022. izložba “Stevan Kragujević, jedan
senćanski hroničar i svetlopisac”. Izložbu su
otvorili Tanja Kragujević, pesnikinja i Atila
Pejin, kustos, istoričar Gradskog muzeja u Senti.
Predstavljen je Zavičajni legat Stevana Kragujevića,
koji čine najznačajnije, legendarne fotografije
Stevana Kragujevića, kao i uspomene na godine
učenja fotozanata i zavičajni ambijent, ali i
i druženja sa znaćajnim senćanskim umetnicima
od kojih su neki postigli svetski ugled i slavu
(Karolj Andruško, Ištvan Tot) a čiji au pokloni
Stevanu takođe sastavni deo ovog Legata

Posebno mesto u Zbirci imaju raritetni predmeti
- poput krčaga u keramičkoj izradi Pala Klauza,
koje je stihovima vinskih zdravica na srpskom
i mađarskom jeziku ukrašavao učitelj Stevana Sremca,
Toša Branovački (1834 - 1919). Kolekcija će čuvati
i druge predmete etnokulture i umetnosti, koje
je sakupljao Kragujević, a tu su i vredni darovi
Stevanovih prijatelja Senćanina, proslavljenih
umetnika - poput minijaturnih knjiga iz kolekcije
čuvenog Karolja Andruška (1915 - 2008), od kojih
je jedna, posvećena Senti, čije su dimenzije 3x4
cm, rađena isključivo na osnovu duboreza prema
Kragujevićevim fotosima (1988) kao bibliofilsko
izdanje.


Vrh strane
|
OMAŽ ZAVIČAJU: Otvoren zavičajni legat Stevana Kragujevića
u Senti

NJIH
dvoje, Stevan Kragujević i lajka, stvarali su
legendarne stvari, a reč je bila o sasvim običnim
ljudskim stvarima.
O životu",
napisao je o čuvenom foto-reporteru njegov dugogodišnji
kolega novinar Borko Gvozdenović.
Ponajpre se to odnosi na život Kragujevićevog
rodnog grada, Sente, gde je učio fotografski zanat
i načinio prve fotose svog zavičaja i njegovih
žitelja. Iako je ceo radni vek proveo u Beogradu,
predan radu u svojoj matičnoj kući, "Politici",
punih 66 godina drugujući sa kamerom, do poslednjeg
dana života, Stevan je bio i ostao Senćanin. Bogata
foto-dokumentacija pohranjena je u Istorijskom
arhivu Sente, a 20. maja, u Muzeju grada, otvorena
je Zavičajna zbirka Stevana Kragujevića.
Izložene su bile tim povodom antologijske fotografije,
poput "Skeladžije" (1946) i "Kubikaša"
(1950), ali i druge, iz bogate kolekcije koju
je iz perioda saradnje sa Stevanom posedovao Muzej,
ali i onih koja je stvarana više godina, na osnovu
prilaganja Stevanove ćerke.
|
Pet godina “Kola” izložba fotografija - 15. maj 1953.
Pet godina “Kola”, 1953. Izložba fotografija
u Narodnom univerzitetu „Braća Stamenković“.
Ansambl nacionalnih igara “Kolo”, sa najvećim
brojem koncerata, nacionalnih i međunarodnih priznanja,
počeo je sa radom 15. maja 1948. u Beogradu. Stevan
Kragujević živo je pratio aktivnosti i nastupe
prvog profesionalnog naciolnog ansambla, fotografisao
njegove članove u službene i propagandne svrhe,
zasnovao brojna prijateljstva – između ostalih,
sa mladim igračima “Kola”, kasnijim legendama,
bračnim parom Živkom i Bratislavom Batom Grbićem
– a ovekovečio je i koncerte i najupečatljivije
momente nastapa istaknutih članova.
Prvi jubilej, pet godina “Kola” obeležen je koncertom
u Domu kulture “Braća Stamenković” u Beogradu,
gde je održana i izložba fotografija Stevana Kragujevića,
a album izabranih fotosa autor je tom prilikom
poklonio ovom nacionalnom anslamblu, to jest njegovom
umetničkom rukovodiocu gospođi Branki Skovran.
Obiman izbor snimaka kao i sami filmski negativi
čuvaju se u Arhivu porodice Kragujević u Istorijskom
arhivu Beograda, uz precizno rasvetljavanje pojedinih
igara i idenfikovanje ličnosti samih plesača,
koje je legatoru, Tanji Kragujević ljubazno pružila gospođa Živka Grbuć.
Vrh strane |

15. maj 1953. Gosti razgledaju izložbu fotografija Stevana Kragujevića. |

Gđa Olga Skovran prima od igračice Olivere Mikić albume fotosa anslambla,
koje je priredio fotograf i prijatelj "Kola" Stevan Kragujević.
Gđa Olga Skovran sa istaknutim igračima "Kola" Bratislavom i Živkom Grbić. |
|
Prva samostalna izložba - 100 fotografija Stevana Kragujevića 1956.

|
Prva
samostalna izložba - 100 fotografija Stevana
Kragujevića – otvorena je u subotu 28. aprila
1956. u 17 časova, u “Beloj lađi” u Senti. Sačuvana
je pozivnica za izložbu – sa Stevanovim fotosom
Gradske kuće, takođe, i Knjiga utisaka, sa pečatima
pokrovitelja Izložbe: Narodne tehnike i Kluba
foto i kinoametara Sente.

Vrh strane
|
|
Druga izložba, Kikinda, 11-19. maj 1957.

|
Izložba istog koncepta otvorena je 1957. godine i u
Kikindi, a Knjiga utisaka koja je sačuvana ukazuje
na organizotore: Sreski odbor Narodne tehnike
i Automobilsko i motociklističko društvo Kikinde.
Izložba je trajala od 11. do 19. maja 1957.
Vrh strane
|
|
Treća međunarodna izložba fotografija, Beograd, 1956.

|
Treća
međunarodna izložba fotografija, Beograd, 1956.
Sačuvana je publikacija sa ove izložbe (Istorijski
arhiv Beograda, Legat porodice Kragujević).
Stevanov fotos „Na toplim izvorima“ imao lep
uspeh, i zabeležio ga je i autor članka u tadašnjoj
„Politici“.

Vrh strane
|
|
Prva savezna izložba fotoreportera Jugoslavije, Zagreb, 1957.
|
Prva
savezna izložba fotoreportera Jugoslavije, Zagreb,
1957. Stevan Kragujević je sačuvao Plaketu dodeljenu
učesnicima, koja se drugim njegovim važnim priznanjima
i nagradama čuva u Legatu Stevana Kragujevića,
u Muzeju istorije Jugoslavije.

Vrh strane
|
|
Тito, četrdeset godina na čelu Partije, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 23. maj 1977.
 |
Тito,
četrdeset godina na čelu Partije, Narodna biblioteka
Srbije, Beograd, 23. maj 1977. Velika tematska
izlozba knjiga, časopisa i fotografija organizovana
je povodom ovog jubileja u vodećoj kulutnoj
ustanovi Beograda. Tokom razgledanja izložbe,
Tito se setio jedne fotografije – a domaćini
su mu je ubrzo pokazali. Prema reportraži iz
Politike 24, maja 1977. godine, koja izveštava
sa ovog događaja – bila je to fotografija Stevana
Kragujevića, „Na kućnom pragu“, načinjena nakon
Titovog povratka iz Amerike, 1963. Stevan je
sačuvao reprint ove stranice svog matičnog lista,
a ovaj fotos je i dalje beležio svoju zanimljivu
istoriju izlaganja i objavljivanja.
Vrh strane
|
|
Tito i pioniri - Izložba povodom Titovih jubileja i godišnjice oslobođenja Sente 8. oktobra 1977.





|
Tito
i pioniri. Izložba povodom Titovih jubileja
i godišnjice oslobođenja Sente, u organizaciji
Kulturno-obrazovnog centra “Turzo Lajoš”, otvorena
je Muzeju grada, u subotu 8.oktobra 1977. u
10 časova. Izložbu je, u pristustvu velikog
broja Senćana, prijatelja i ljubitelja fotografije,
otvorio Tot Horgoši Pal, Predsednik Izvršnog
veća SO Senta. Stevan se tom priliko sreo sa
mnogim svojim prijateljima Senćanima, između
ostalih, Andruško Karoljom, Nestorom Slavnićem,
Mišom Preradovim, i drugima. Mali koncert učenika
Muzičke škole obojio je na svoj način ovaj događaj,
kome su prisustvovali i članovi porodice – supruga
Lepa i njena majka, a poseban gost bio je Stevanov
kolega i prijatelj, fotoreporter Politike, Ivan
Nikolić, koji je načinio seriju fotografija.

Vrh strane
|
|
YU PRESS FOTO, Beograd, izložba sedamdesetih.
|
YU
PRESS FOTO, Beograd, izložba sedamdesetih.

Vrh strane
|
|
Salon fotografije, Beograd, sedamdesetih.
|
Salon
fotografije, Beograd, sedamdesetih. Stevan Kragujević
je kao i većina drugih istaknutih forotoreportera
i fotoumetnika, učestvovao u nizu izložbi koje
je organizovao Foto-savez Jugoslavije u svom
izložbenom prostoru, u ulici Bulevara revolucije
44, u Beogadu. Na jednoj od njih, snimljen je
sa svojim fotosom novoizgrađenog beogradskog
mosta “Gazela”.

Vrh strane
|
|
Tito i pioniri. Temerin, 1978.
|
Opštinska
konferencija SSOV u čast XI kongresa SKJ i Dana
mladosti, organizovala je izložbu fotogfafija
Stevana Kragujevića koja je od 19. do 21. maja
1978. bila otvorena u Holu Doma kulture u Temerinu.

Vrh strane
|
|
Tito i pioniri. Novi Sad, 1980.



|
Fotogalerija,
Foto i kino klub “Branko Bajić” i Gradska konferencija
SSOV Novi Sad, Narodnih heroja 19 – izložba
priređena povodom prolaska Štafete Mladosti
kroz Novi Sad. Otvaranje izlože je bilo upriličeno
17. marta 1980. Autor izložbe, Stevan Kragujević,
susreo se tom prilikom sa kolegama iz kluba
“Branko Bajić”, na radnom sastanku, kome je
prisustvovao i gradonačelnik Novog Sada Jovan
Dejanović, a takođe i mlade kolege i novinari.

Vrh strane
|
|
Titi i pioniri. Izložba u Domu pionira Beograda, 1981.
|
Posebni
plakat-poster velikog formata bio je izložen
ulasku u Pionirski park, preko puta Savezne
skupštine,sa pozivom na izložbu. Kolege su fotografisale
i samog autora ove postavke, Stevana Kragujevića.

Vrh strane
|
|
Tito i pioniri. Pedagoški muzej u Beogradu, 1981.

|
Naslovnu
stranu Kataloga tematske izložbe više umetnika
- Vaspitanje i obradozvanje u misli i delu Josipa
Broza Tita – pripremio je Stevan Kragujević.

Vrh strane
|
|
Sajam knjiga, Beograd, 1981.

|
Izdavačka
kuća Komunist, povodom objavljivanja Dela Edvarda
Kardelja prezentovala je izbor fotografija.
Fotos velikog formata Stevana Kragujevića bio
je u prvom planu izložbenog štanda.

Vrh strane
|
|
BEFU, Prvo svetsko bijenale fotografije u Beogradu, 19. oktobar – 2. novembar 1985.
|
BEFU,
Prvo svetsko bijenale fotografije u Beogradu,
19. oktobar – 2 novembar 1985, (selektor Nikola
Radošević). Diploma dodeljena učesnicima čuva
se u Legatu Stevana Kragujevića u Muzeju istorije
Jugoslavije.
Vrh strane
|
|
100 fotografija sa Tise, Senta, 7. juli 1984.
|
Izložba posvećena Ivi Andriću, Biblioteka grada Beograda, 1984.
|
Izložba
posvećena Ivi Andriću. Biblioteka grada Beograda,
1984. Na izložbi je bio predstavljen i jedan
od portreta iz reprezentativne serije koju je
načinio Stevan Kragujević.

Vrh strane
|
|
Izložba, Politika, Povodom jubileja 80 godina Politike, 1984.
 |
Stevan
Kragujević je za dugogodišnji rad u Politici
dobio Zlatnu plaketu ove kuće, koju mu je 28.
maja 1985. uručio Aleksandar Bakočević, tadašnji
direktor Politike.

Vrh strane
|
|
Tito i pioniri, Osnovna škola “Jovan Popović”, Čoka, 6. oktobar 1984.

 |
Tito
i pioniri, Osnovna škola “Jovan Popović”, Čoka,
6. oktobar 1984. Stevan je nastojao da mu se
izloženi fotosi vrate, te je tako sačuvan i
njegov koverat sa originalnom pošiljkom Čoki.

Vrh strane
|
|
Retrospektivna izložba fotografija i fotoreportaža Stevana Kragujevića, Senta, 1994.
|
Retrospektivna
izložba fotografija i fotoreportaža Stevana
Kragujevića, Senta, 1994. Kulturno-obrazovni
centar Senta i Gradski muzej Sente, 25. februar,
petak, u 17 časova 1994. Galerija Gradskog muzeja
u Senti. Izložbu je otvorio Atila Pejin.
Vrh strane
|
|
Senta koje više nema. Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 22. mart-14. april 1996.


|
Senta
koje više nema. Izložba fotografija, Gradski
muzej, Senta, 22. mart-14. april 1996.


Vrh strane
|
|
Izložba povodom promocije fotomonografije Kragujević. Senta, 1998.



|
Kulturno
obrazovni centar Turzo Lajoš i Biblioteka grada,
priredili su povodom fotomonografija KRAGUJEVIĆ,
Senta koje više nema, koja je, sa stihovima
Tanje Kragujević objavljena povodom 300. godišnjice
Bitke kod Sente i izložbu pod nazivom Alhemija
fotografije. Izložba je otvorena 5. februara
1998. u Biblioteci grada Sente, uz uvodne reči
dr Draginje Ramadanski i Atile Pejina. Ovom
događaju pristustvovao je veliki broj uglednih
Senćana, gradonačelnik Atila Juhas, direktor
KOC Turzo Lajoš Jene Hajnal , kao i gosti iz
Novog Sada – fotoreporteri, novinari i kulturni
radnici: majstor fotografije Borivoj Mirosavljević,
Stevan Lazukić, kandidat za majstora fotografije,
i fotoreporter novosadskog lista “Dnevnik”;
Milorad Putnik, profesor istorije i Sekretar
Foto, kino i video saveza Vojvodine; dopisnik
“Dnevnika” Milorad Mitrović; Živorad Banović,
direktor “Naftagasa“ i jedan od najuspešnijih
umetničkih fotografa i članova Kluba “Branko
Bajić”; kao i prijatelji, zemljaci, članovi
porodice – supruga Lepa Kragujević, kao i Zorka
Vujić, udova Jovana Vujića.


Vrh strane |
|
Izložba fotografija, Gradski muzej, Senta, 9. mart 2000.

 |
Izložba
je organizovana kao retrospektiva radova Stevana
Kragujevića, u svetlu priznanja koje je dobio
za svoj dugogodišnji rad, te i nagrade “Svetozar
Marković” za životno delo (15. jun 1996). O
Stevanu Kragujeviću i njegovom radu govorila
je dr Draginja Ramadanski.

Vrh strane |
|
Rana izložba
 |
Veliki
broj izložbi Stevan Kragujević je priredio u
ambijentima osnovnih škola Sente, Beograda,
u radnim kolektivima i domovima kulture. Ne
zna se sa koje su od tih izložbi sačuvani fotosi,
no način prezentovanja (kartonirana podloga
kao i izlaganje na radnim stolovima) ukazuje
na takav ambijent.

Vrh strane
|
|
POSHUMNO
Izložbe
povodom obeležavanja godišnjice odlaska Stevana
Kragujevića i objavljivanja
fotomonorfafije “Prostor večnosti” Foto, kino
i video Savez Vojvodine u saradnji sa SO Senta,
2003):
Vrh strane
|
|
Izložbe povodom monografije „Prostor večnosti“ 16. april Senta, 22. april Beograd 30. april, Novi Sad, 2003.
 |
Pozorište
i kulturni centar Eužen, Senta, 16. april 2003.
Uz
govore dr Draginje Ramadanski, Tanje Kragujević,
Geze Lenarta, majstora fotografije Foto saveza
Jugoslavije; Milorada Putnika, profesora istorije
i seketara Foto, kino i video savaze Vojvodine,
kao i Borivoja Mirosavljevića, majstora fotografije
Foto saveza Jugoslavije, priređivača knjige
„Prostor večnosti“.
Tanjugov
Međunarodni press centar, Beograd, 22. april
2003.
Uz
učešće dr Milanke Todić, profesora na Fakultetu
primenjenih umetnosti, Tanje Kragujević, Borivoja
Mirosavljevića, Dušana Đurića, publiciste, Predraga
Preže Milosavljevića, šefa Fotoslužbe „Politike“
i Milenka Stefanovića, predsednika Foto saveza
Jugoslavije.
Gradska
biblioteka Novi Sad, 30. april 2003.
Uz
učešće Ane Lazukić, novinara i fotoreportera
“Mađar Soa”, Tanje Kragujević, dr Dušana Popova,
novinara i publiciste, Gorana Malića, istoričara
fotografske umetnosti, kao i Borivoja Mirosavljevića,
autora monografije.

Vrh strane |
|
Tanjug Foto, 2003.

|
Tanjug
Foto, 2003. Povodom 60 godina novinske agencije
Tanjug, njen dugogodišnji fotoreporter Živorad
Vučić priredio je publikaciju koja predstavlja
36 imena doajena fotografije ove kuće ali i
šire, jugoslovenske fotoreportertske scene.
U ovu listu reprezentativnih imena spadaju:
Vili Šimunov Barba, Rista Marjanović, Dragutin
Grbić, Žirovad Vučić, Hristifor Nastasić, Stevan
Kragujević, Anton Vaš, Jovan Ritopečki, Zoran
Miler, Vladimir Dobričić, Branislav Obradović,
Aleksandar Šimon, Bogdan Bradvarević, Nenad
Petrović, Rade Prelić, Dragan Antonić, Nedeljko
Deretić, Milovan Ćirovski, Ognjen Alujević,
Vladimir Dimitrijević, Hidajet Delić, Slobodan
Plavevski, Darko Dozet, Vladimir Gogić, Petar
Obradović, Ljubiša Petković, Branko Savić, Bogoljub
Cikota, Stevan Mirković, Pavle Karamatijević,
Mladen Jerko, Šurjak, Štoka, Sikimić, Kostovski
i Robaret Jaki.
Publikaciju je izdao Tanjug, 2003. godine, obeležavajući
šest decenija postojanja.
Tanjug - Telegrafska agencija nove Jugoslavije
– osnovana je 5. novembra 1943. godine u Jajcu,
u Bosni i Hercegovini, tri sedmice pre Jugoslavije,
sa zadatkom da izvesti svet o antifašističkoj
borbi na tlu nekadašnje SFRJ, pod vođstvom Josipa
Broza Tita.Osnivač Tanjuga je bio Moša Pijade,
čija skulptura nalazi u holu zgrade, a prvi
direktor bio je Vladislav Ribnikar. Fotarhiva
Tanjuga, koja broji više od 3, 5 miliona negativa.
Fotografije zastupljenih autora izložene su
na prigodnim izložbama u Beogradu, Banja Luci
(14. februar 2004), Kragujevcu (26. juna 2006), itd.
Vrh strane
|
|
Vek Politike, 1904-2004.

|
Izložba
fotografija “Sto fotoreportera Politike”, Beograd,
12-23. januara 2004.
Povodom održavanja ove izložbe u povodu velikog
Politikinog jubileja, koja je otvorena 12. januara
u Holu Palate „Politike“, štampan je i Katalog
pod istim nazivom.
U uvodnom tekstu „Svet u njihovom objektivnu“,
Branislav Patrnogić između ostalog piše: „Sto
godina „Politike“ nije samo jedan vek lista,
to je i duga epoha srpskog novinarskog snimateljstva,
uopšte, fotografije kod Srba. Ništa značajno
u ovoj zemlji i svetu nije zabeleženo na nekom
filmskom kvadratiću a da nije objavljeno u „Politici“
ili u nekom od njenih izdanja koja su često
fotografiju stavljale iznad svega ostalog.
Taj trenutak, taj delić sekunde, zahtevao je
veliko srce, jaku volju i bezmernu ljubav. I
čizme od sedam milja kojima može da se prevali
svako rastojanje, da se ide po prašini, gazi
po blatu, ali i da se klizi po crvenim tepisima,
pod kristalnim lusterima.
Tako se ulazilo u svet našeg fotografskog novinarstva.
Mnogo je značajnih imena u proteklim decenijama
potpisano ispod slika u „Politici“ i listovima
pod njenim okrljem. Oni su kičma sveukupnog
srpskog novinarstva. Zato i ova i izložba sa
odabranim radovima njenih sto fotoreporterta
postaje deo velike baštine sa prepoznatljivim
nazivom „Politika“.
Na izložbi je bilo zastupljena fotografija Stevana
Kragujevića „Na kućnom pragu“ (Tito, u povratku
sa puta, u vrtu svog doma, i njegov vučjak koji
ga dočekuje). Fotos je u katalogu predstavljen
na strani 12.
Sto fotoreportera „Politike“:
Jurij Usakovski, Aleksanar Simić, Raka Ruben,
Andra Ilijaš, Benko Danon, Barta Geza, Mihailo
S. Petrović, Gligor Kuđerski, Micko Bugarčić,
Jova Ritopečki, Dragutin Grbić,Steva Kragujević,
Stanoje Bojović, Srboljub Vranić, Moma Vučićević,
Žika Milutinović, Aleksa Pešić, Petar Otoranov,
Zoran Sekulović, Dobrivoje Urošević, Ivan Nikolić,
Milisav Čekić, Mioljub Jelesijević, Radoslav
Grujić, Sulejman Sulejmanović, Vasilije Latinkić,
Miodrag Ćirović, Živorad Klajsner, Milorad Isailović,
Aleksandar Šimon, Zdravko Bosorović, Volter
Jadrešin, Aleksandar Negotinac, Ratomir Knežević,
Bratislav Patrnogić, Dragan Marković, Dragan
Maksimović, Milan Janković, Ljubomir Patrnogić,
Stojan Đorđević, Slobodan Miljojković, Zoran
Grujić, Gradimir Višnjić, Dušan Milijić, Dragan
Jevremović, Slobodan Boćarski, Miroslav Nikolić,
Predrag Kujundžić, Vidoje Mojsilović, Dragan
Timotijević, Miša Vukadinović, Žika Živanović,
Žikica Jovanović, Srđan Ilić, Sulejman Sulejmanović,
Emil Vaš, Darko Vojinović, Imre Sabo, Dragoljub
Zamurović, Rade Bošnjak, Dragan Bajić, Branko
Belčić, Rade Kovačević, Vican Vicanović, Milan
Rašić, Rade Krstinić, Vukica Milača, Aleksandar
Koković, Toma Janić, Zoran Ilić, Tomislav Grujičić,
Milan Đurica, Anđelko Vasiljević, Latif Adrović,
Zoran Anastasijević, Duško Vranić, Zoran Kršljanin,
Ivan Milutinović, Braca Bajić, Darko Ćirkov,
Zoran Grebenar, Sava Radovanović, Milan Miletin,
Miloš Jelesijević, Vlada Marković, Željko Jovanović,
Vesna Lalić, Milan Melka, Koča Sulejmanović,
Dado Đilas, Aleksa Aleksić, Marko Metlaš, Milorad
Milaković, Jelena Jakovljević, Petar Pavlović,
Saša Maksimović, Dragan Udovički, Saša Ćambić,
Aleksandar Filipović i Aleksandar Pavlović.
Vrh strane
|
|
Studentski bunt ’68, Izložba fotografija, knjiga i dokumenata
|
Studentski
bunt ’68, Izložba fotografija, knjiga i dokumenata,
Galerija Biblioteke grada Beograda, 2-5. Juni
2008. Na izoložbi su, između ostalog, prikazane
i fotografije koje je tokom studentskih nemira
i demonstracija 1968. snimio Stevan Kragujević.
One se, u celovitijim izboru, uz knjige i publikacije
u kojima su zastupljene (Mirko Arsić, Dragan
R. Marković: '68.Studentski bunt i društvo.
Fotografije: Stevan Kragujević – izdanja
1984, 1985, 1988, 1989; Časopis Új Symposion
br. 12, 1988; knjige Živojin Pavlović:
Ispljuvak pun krvi, Dnevnik ' 68. ,
1990, 1999); fotomonografija Stevana Kragujevića
Prostor večnosti, 2003), uz plakate,
pisma, i drugi materijal, čuvaju u Muzeju istorije
Jugoslavije u okviru Legata Stevana Kragujevića,
kao i u Istorijskom arhivu Beograda (Legat porodice
Kragujević).
Vrh strane
|
|
Osnivanje Legata porodice Kragujević, Istorijski arhiv Beograda, 16. septembar 2010.

|
Velika
fotografska i dokumentarna zaostavština, knjige,
pisma, i drugi materijali koji svedoče o više
od pola stoleća u životu grada, ovekovečenog
kamerom fotoreportera i umetničkog fotografa
Stevana Kragujevića, kao i knjige njegove kćeri
pesnikinje Tanje Kragujević, dokumenti vezani
za njene književne početke, nagrade, i priznanja,
kontakti sa nizom savremenika iz zemlje i inostranstva,
kako Stevana Kragujevića, tako i Tanje, hronologija
njihovog rada, uz podršku supruge i majke –
Lepe Kragujević – iz prve generacije diplomiranih
studenata Visoke filmske škole u Beogradu, kasnije
spikera i službenika Radio Televizije Beograd
– u svetlu značajnih događaja društvenog i kulturnog
života u kome su živo učestvovali – osnov su
ovog Porodičnog legata. Povodom njegovog osnivanja,
priređena je izložba radova Stevana Kragujevića
kao i fotosa i knjiga Tanje Kragujević. Pažnju
je privlačio poseban, rani fotos Stevana Kragujevića,
„Guščarica“, sa kolor slajda iz 1943. godine,
na osnovu kojeg je realizovana prva naslovnica
u boji u našoj ilustrovanoj štampi – časopis
Duga, br. 313 – pod nazivom „Sa vojvođanskog
sela“, fotos koji je proslavio Stevana Kragujevića,u
ranom periodu njegovog rada, a na kome je autorova
supruga Lepa.

Vrh strane
|
|
Njujorška filharmonija u Beogradu, Sava centar, 24. oktobar 2010.





|
Mala
i unekoliko neobična izložba fotografija, organizovana
je povodom gostovanja Njujorške filharmonije
u Beogradu, u Sava centru, na svečanom završetku
42. Bemusa, 24. oktobra 2010. Atmosferu pred
nastup čuvene Filharmonije posebno su “zagrejali”
napisi u “Politici”, novinara Muharema Šehovića,
koji je podsetio da Njujorška filharmonija ne
gostuje u Beogradu prvi put. “Prvi put” se zapravo
desio 23. septembra 1959. u Domu sindikata,
kada je u jugoslovensku metropolu došla Filharmonija
iz Njujorka, na čelu sa dirigentom, slavnim
kompozitorom i pedagogom Leonardom Bernštajnom,
koji se predstavio i kao pijanista.
Da se sve zbilja desilo, posvedočila je, na
inicijativu jedne čitateljke, dokumentacija
“Politike”, ali i dodatno svedočenje o tome
da su na Zemunski aerodrom (onog u Surčinu još
nije bilo), sletela tri aviona, a goste su dočekali
Krešimir Baranović, direktor Beogradske filharmonije,
Mihailo Vukdragović, sekretar Saveza kompozitora
Jugoslavije, dirigent Živojin Zdravković, te
predstavnici grada, Jugokoncerta, Američke ambasade:
“I čuveni kritičar Branko Dragutinović bio je
na istom mestu gde i naša čitateljka, 23. septembra
1959. godine… Svedok tog dočeka bio je i fotoreporter
„Politike” Stevan Kragujević!”, piše Šehović.
Njujorška filharmonija, koja je bila na velikoj
evropsko-azijskoj turneji, istog dana održala
je i koncert, a već naredne večeri svirali su
u Zagrebu u tamošnjem bioskopu “Central”.
Jedinstveni snimci ovog gotovo zaboravljenog
koncerta, iz davne 1959. godine, predstavljeni
su publici u holu Centra Sava, 24. oktobra 2010,
na izložbi koja je trajala samo jedan dan –
a obelodanila je prvo gostovanje Njujorške filharmonije
u Beogradu – upravo fotozapisima Stevana Kragujevića.
Zahvaljujući Anđelku Vasiljeviću, fotoreporteru
“Politike”, ova neočekivana, poshumna izložba
fotosa Stevana Kragujevića, prilikom zatvaranja
42. Bemusa i sjajnog koncerta Njujorške filharmonije,
ovekovečena je, kao paralelni događaj, iz drugog
vremena, kome su, pored brojih posetilaca, prisustvovali
i ambasadorka SAD u Srbiji Meri Vorvik i direktor
Beogradske filharmonije Ivan Tasovac. Ujedno,
ova izložba je svojevrsni dokaz da Stevan Kragujević,
agilni fotoreporter “Politike”, nije bio čovek
“faha”. Svakodnevno je pratio najvažnije društveno-političke
događaje u zemlji, ali je bio i na svim važnim
kulturnim zbivanjima, izložbama, filmskim i
pozorišnim premijerama, koncertima.
Vrh strane
|
|
Izložba – Slobodan Marković (Libero Markoni). Narodna biblioteka Srbije 20. oktobar-20. novembar 2011.



|
Na
pozivnici za izložbu reprodukovan je portret
umetnika iz 1983, čiji je autor Stevan Kragujević.
Izložbu su organizovali Udruženje književnika
Srbije i Narodna biblioteka Srbije. Slobodan
Marković – Libero Markoni – novinar, slikar
i poeta, “najpesničkiji pesnik koji je živeo
u Beogradu” (Branko V. Radičević), predstavljen
je slikarskim radovima, crtežima, člancima,
fotosima Za katalog/pozivnicu ove izložbe korišćen
je portret pesnika, snimak Stevana Kragujevića,
iz 1983. Fotosi Stevana Kragujevića zastupljleni
su i u knjizi: Mr Ksenija Šukuljević Marković:
Slobodan Marković. 1928-1990. Pesnik, slikar,
novinar, koju je povodom 20 godina od smrti
pesnika izdao Službeni glasnik (Beograd, 2011).
Fotografije Stevana Kragujevića, kao i ona na
kojoj je pesnik sa samim Stevanom Kragujevićem,
nalaze se na stranama. 82-83 ove knjige.

Vrh strane
|
|
Dani sećanja – Spomen izložba, Senta, 17. april 2012.



|
U
organizaciji Društva prijatelja arhiva i muzeja
“Dudaš Đula” u Senti, organizovani su Dani sećanja
na značajne Senćane. Tako je obeležena i dvostruka
godišnjica – 90 godina od rođenja i deset godina
od smrti Stevana Kragujevića, omiljenog „Štice“.
U Kući umetnosti u Senti, 17. aprila 2012. priređeno
je posebno Veče sećanja, kao i izložba Život
i rad Stevana Kragujevića. Celokupni propratni
materijal – pozivnica, memorijalne karte, nalepnice
– bio je u znaku omiljenog sugrađanina i čuvenog
jugoslovenskog i srpskog reportera, koji je,
tokom decenija uspešnog rada i karijere, ostao
veran zavičaju. Tako su štampane karte – reprodukcija
čuvenog fotosa “Kubikaši”, iz 1950. godine,
kao i pozivnica, sa Stevanovim fotosom senćanskog
korzoa iz 1944, na kome je jedan od poznatih
fotografa tog vremena, vlasnik fotoateljea “Fotoetika”Franjo
Brindl. Celokupni materijal verifikovan je posebnim
filatelističkim pečatom i markom, trajnim znakom
ovih memorijalnih datuma.
Dan činjenja (“AGO-TAGO”), 2. oktobra
2012. u Senti bio je posvećen Ludoviku Sekerešu,
esperantisti (1927-2007), kao i Stevanu Kragujeviću,
fotografu (1922-2002), u organizaciji Društva
za esperanto iz Sente. Tada su članovi ovog
Društva, posetili večna počivališta svojih znamenitih
sugrađana, i položili cveće.
U pripremi Večeri sećanja na Stevana Kragujevića
Šticu i oraganizovanju izložbe Stevana Kragujevića
posebno se angažovao kulturni entuzijasta i
višedecenijski pregalac g. Imre Belec. Tokom
decenija, sačuvao je Šticinu karikaturu slovenačkog
dizjanera i slikara Beneta Kušara, i priložio
je za izradu spomen-karte.
Na otvaranju same izložbe u Kući umetnosti o
fotografskoj umetnosti Stevana Kragujevića sa
osvrtom na njegovo veliko “zavičajno poglavlje”,
govorili su Tanja Kragujević i dr Draginja Ramadanski.
Vrh strane
|
|
“Čuvari uspomena i svedoci istorije”. Promocija monografije Darka Dozeta
Novi Sad, 23. april 2014, sa pratećim izložbama fotografija.
|
Knjigu
koju je sačinio Darko Dozet, dugogodišnji fotoreporter
“Novosti”, “Tanjuga” i “Večernjih novosti” izdala
je Fotoasocijacija Vojvodine. Monografija obuhvata
61 autora i prezentuje oko 330 fotografija.
Uvodni tekstovi kao i prezentacije autora u
knjizi dati su dvojezično, na srpskom i engleskom
jeziku. Beleška o Stevanu Kragujeviću i njegove
fotografije u knjizi nalaze se na str.78-79.
Knjiga je promovisana u Kulturnom centru Novog
Sada, 23. aprila 2014, a tim povodom je otvorena
i izložba izabranih fotografija iz monografije,
koja je trajala do 1. maja.
“Fotoreporterska nova godina",
koju decenijama naizmenično organizuju fotoreporteri
"Dnevnika" i "Mađar Soa"
održana je 26.decembra 2014. u 18. časova u
Muzeju Vojvodine, Dunavska 37, kao manifestacija
prvi put otvorena za širu javnost, obeležena
izložbom fotografija „Čuvari uspomena i svedoci
istorije". Na izložbi je predstavljeno
više od 50 autora, koji su radili i stvarali
u Vojvodini od Drugog svetskog rata do danas.
Mediji su zabeležili:
Izložbu čine radovi više od 50 autora, koji
su stvarali u Vojvodini od Drugog svetskog rata
do danas, između ostalih: Geza Barta i Julije
Brežan koji su udarili temelje fotoreporterskog
poziva u pokrajini, pa utemeljivači kvalitetne
fotografije u staroj dami srpskog novinarstva,
listu „Politika“ Stevan Kragujević, Petar Otoranov
i Jovan Ritopečki, osnivači foto-službe Nacionalne
agencija Tanjug i reporteri zaslužni za njene
svetske domete Branislav Obradović, Hristifor
Nastasić, Bogdan Bradvarević, Anton Vaš, Nedeljko
Deretić…Tu su, razume se, i Jovan Vajdl i Stevan
Lazukić koji su radeći za novosadski „Dnevnik“
fotografske strandarde u tom listu podigli na
svetski nivo. Tu je i Borivoj Mirosavljević
koji, pored odličnog oka, i perom beleži, publikuje
i od zaborava spašava sve što se tiče srpske
fotografije”.
“Čuvari uspomena i svedoci istorije”,
Muzej Vojvodine, Kikinda, 16. jun 2014. Izložba
fotografija fotoreportera Vojvodine, koji su
svojim kvalitetom i radom zaslužili mesto među
60 najboljih otvorena je u Muzeju u 19 časova.
Na otvaranju izložbe su, pored autora Darka
Dozeta, uzeli učešća i Borivoj Mirosavljević
i Imre Sabo.Među izloženim fotografijama nalazio
se fotos Stevana Kragujevića “Kubikaši”.
Mediji su tom prilikom preneli tekst uvodnih
stranica Monografije, iz pera Borivoja Mirosavljevića,
u kome se naglašava značaj i uloga fotografije,
sa primerima koji su ne bez razloga vezani upravo
za rad Stevana Kragujevića i njegove antologijske
doprinose. Ujedno, ovaj esej o fotografiji upozorava
na porazna iskustva gašenja medija i uništavanja
fotoarhiva te izražava nadu da će se uloga i
značaj fotografije više uvažavati promenom društvene
svesti sredine. Na zvaničnom sajtu Fotoasocijacije
Vojvodine 18. decembra 2014. prenet je tekst
Borivoja Mirosavljevića:
Pionirska uloga Vojvođana u razvoju foto-žurnalizma
Srbije. SLIKOM DO ISTINE
Knjiga Živojina Pavlovića „Ispljuvak pun krvi“,
posvećena studentskim nemirima u Beogradu, sasvim
se preporodila kad su na njenim stranama svetlost
dana ugledale, do tada neobjavljene, fotografije
Steve Kragujevića, legendarnog fotoreportera
„Politike“, snimljene na istom događaju kojem
je knjiga posvećena. Oduševljeni autor knjige
je tom prilikom zaključio: „Bez fotografija
je istorija samo privid!“ Ova značajna konstatacija
o moći fotografije stigla je, s velikim zakašnjenjem,
i do poslanika u Skupštini Srbije koji su, prvi
put u istoriji ovog naroda, prilikom izglasavanja
novog Zakona o kulturi Srbije, 2009. godine,
u njega ubacili, među najznačajnije delatnosti
naše kulture, i tu magičnu reč – f o t o g r
a f i j a!
U oba navedena slučaja najneposredniji učesnici
su Vojvođani, novinari, fotoreporteri i likovni
stvaraoci u oblasti fotografije: u prvom Steva
Kragujević, rođeni senćanski fotograf, a u drugom
fotoreporteri iz vojvođanskih redakcija i njihove
strukovne asocijacije Foto kino i video savez
Vojvodine i Društvo novinara Vojvodine, koji
su inicirali amandman usvojen prilikom donošenja
novog Zakona o kulturi Srbije.
Ustoličenjem fotografije kao zakonske kategorije
konačno je i formalno stavljena tačka na dileme
o njenom društvenom statusu i značaju, ali je
istovremeno stvorena obaveza da se reše neka
krucijalna pitanja njene budućnosti. Dovoljno
je ovom prilikom ukazati samo na jednu činjenicu:
Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nema muzej
fotografije! A sveci blago raznose! Svakodnevno
se, bez ikakve odgovornosti, uništavaju bogate
foto-arhive novinskih i televizijskih kuća,
istaknutih fotoreportera, umetničke i dokumentarne
fotografije, digitalni snimci se nemilice brišu…
Sve je još gore nego što je bilo dok fotografija
nije postala zakonska kategorija! Kao da nam
se stalno ponavlja poznata priča: pravimo zakone
da imamo šta da kršimo! Fotografija je
nacionalno blago bez ikakve zaštite! Slikom
do istine. Iz knjige “Čuvari uspomena i svedoci
istorije”, str. 4.
“Čuvari uspomena i svedoci istorije”. Izložba
u Somboru, 30. oktobar 2015. Mala Sala Kulturnog
centra “Laza Kostić”.

Vrh strane
|
|
Muzej istorije Jugoslavije 1. april 2015., svečanost i konferencija za štampu



|
Povodom
potpisivanja Ugovora o daru, i osnivanja Legata
poznatog jugoslovenskog i srpskog fotoumetnika
i fotoreportera Stevana Kragujevića.
Na osnovu donacije Tanje Kragujević, umetnikove
kćeri, dokumentarna građa Muzeja obogaćena je
sa 6000 crnobelih negativa i 1500 fotografija,
koje je Kragujević, kao agilni fotoreporter,
Direkcije za informacije pri vladi SFRJ, potom
Tanjuga, a posebno “Politike”, i brižan čuvar
fotodokumentacionog blaga, ostavio kao svedočanstvo
o društveno-političkim zbivanjima, kulturnom
i umetničkom životu druge polovine prošlog veka,
i počeka novog, u nekadašnjoj Jugoslaviji, kao
i u Srbiji, i u Beogradu. Time je zaokružena
prva faza saradnje Tanje Kragujević i Muzeja
istorije Jugoslavije, a Legat će i dalje biti
obogaćivan novim prilozima.
Ugovor o osnivanju Legata potpisale su, u prisustvu
prijatelja, saradnika Muzeja, i uz znatnu pažnju
medija, gđa Neda Knežević, direktorka MIJ, i
Tanja Kragujević, umetnikova kći, a tom prilikom
je velikom broju okupljenih novinara, kulturnih
radnika i prijatelja Muzeja i porodice, posredstvom
video projekcija, prikazan izbor fotografija
iz opusa Stevana Kragujevića, koje je pripremio,
u svojoj prezentaciji Legata, kustos Muzeja
Radovan Cukić.

Vrh strane
|
|
TV INTERVUJI
Vrh strane
|
Kamenko Katić, TV Beograd, emitovano 12. juna 1996. na Drugom programu RTS



|
Kamenko
Katić, TV Beograd, emitovano 12. juna 1996.
na Drugom programu RTS.a 19.30.
Vest iz Politike Ekspresa – Fotografije ovekovečene
TV kamerom – dokumentarna emisija o Stevanu
Kragujeviću (7. jun 1996), pod naslovom Zaustavljeno
vreme, govori o fotoreportaži koju je ekipa
RTS, Televizije Beograd, predvođena Kamenkom
Katićem snimila u Senti, „ o jednom od najstarijih
domaćih fotoreportera“, takođe, „jednom od najznačajnijih
stvaralaca na polju fotografije“. Povod za snimanje
emisije je vredan jubilej koji Kragujević obeležava:
60 godina bavljenja fotografijom i 45 godina
novinarskog iskustva. Naime, Stevan Kragujević
je karijeru fotoreportra započeo 1949. godine
u Tanjugu, da bi 1953. godine prešao u dnevni
list „Politika“, gde je kao urednik fotografije
1982. godine otišao u penziju. Autor članka
dalje navodi: „Kamere RTS zabeležile su i kadrove
sa samostalne izložbe fotografija Stevana Kragujevića
koja je pod nazivom „Senta koje više nema“ održana
u gradskom muzeju.... Ovo svojevrsno svedočanstvo
o istoriji domaće posleratne fotografje biće
emotivano 12. juna, neposredno pred Dan novinara
Srbije“.
Upravo na ovaj dan, praznik novinara Srbije,
15.juna 1996, u Smederevu, Stevanu Kragujeviću
uručena je značajno priznanje – Nagradu za životno
delo „Svetozar Markovič“ – koju dodeljuje Udruženje
novinara Srbije. Nagrada mu je dodeljena „za
stotine hiljada fotoreporterskih zapisa istorijske
vrednosti i odanost profesiji“.

Vrh strane
|
|
Portret Stevana Kragujevića: Razgovor s povodom.

|
Radio
televizija Vojvodine, Dokumentacija. Redakcija
na mađarskom jeziku, urednik Nandor Kartag,
TV Novi Sad, 6. avgust 2000. Emitovano 2001,
reemitovano 10. oktobra 2011. u 21. čas. Urednik
programa Nandor Kartag razgovarao je sa Stevanom,
u njegovom domu u Senti – ulica Zlatne grede
9, stran 7 – na mađarskom jeziku. Stevan je
tom prilikom ukazao na značajne momente svojih
profesionalnih početaka u Senti, govorio o zanimljivim
i uzbudljivim trenucima u karijeri, listao fotose
iz svoje bogate fotoarhive, a kamera ga je ovekovečila,
sa suprugom Lepom, u i šetnji na senćanskom
Keju, gde su nastali njegovi brojni snimci.

Vrh strane
|
|
Portret
|
|
|